2020.
Kod visoko pozicioniranih političara, verskih vođa i akademika, povećan je broj slučajeva govora protiv rodne ravnopravnosti, kao i sve više mizoginih izjava. Promovišu se i konzervativne ideje o tradicionanom položaju žene. Ovo vreme favorizuje klasičnu ulogu muškarca, a s druge strane, usled siromaštva, svi su, i muškarci i žene, pred izazovom kako preživeti.
Muškarci se retko uključuju u pitanja rodne ravnopravnosti, iako su to pitanja koja ih se tiču i još ređe se odriču svojih privilegija i načina života na koji su naučeni.
Politička participacija žena kod nas je na nivou Evrope, a svake godine u Srbiji bude u proseku 30 femicida.
Mladi žive u ovakvom društvu, okruženi nasiljem, bez adekvatnih modela koji bi mogli da im posluže kao uzor. Pri tome, još uvek se različito vaspitavaju devojčice od dečaka.
Rodna nejednakost je u osnovi nasilja nad ženama.
Neka istraživanja ukazuju na to da je svaka treća žena bila izložena nasilju.
Mediji imaju jako veliku ulogu u reprodukovanju čitavog ovog sistema – promovišu seksistički, mizogin način na koji se žena tretira u sadržajima. Mnoge žene koje su doživele nasilje, a progovorile o njemu, posle su bile provučene kroz medijsko blato – kolektivni oblik zlostavljanja.
U šest polusatnih emisija, učesnice i učesnici TV serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. govore o tome:
Kako je biti žena u javnom životu Srbije?
Da li je moguće postizanje rodne ravnopravnosti bez većeg uključivanja muškaraca u tu oblast?
Broj žena koje su preživele nasilje u porodici i partnerskim odnosima, kao i broj žrtava femicida otvara pitanje da li je normativni okvir dovoljan da bi se odgovorilo na složeni fenomen rodno zasnovanog nasilja?
Da li je obrazovanje devojčica i žena ključ u borbi protiv nasilja?
Koliko je vaspitanje presudno u prevenciji nasilja u porodici?
Ko su muškarci feministi i šta to znači u našim uslovima?
Postoje li predrasude i stereotipi u odnosu na to ko je žrtva i kako ona izgleda?
Zašto žene ostaju u nasilnim vezama?
Da li postoje i da li su bitne kulturološke razlike između počinilaca, ili je odgovornost počinilaca svuda ista?
Kakav je uticaj, moć medija u borbi protiv nasilja prema ženama?
Koji je značaj grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama?
Sufinansijer : Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

Više od milion i po korisnika u Srbiji i širom sveta godišnje ima besplatan pristup svim sadržajima RTS Planete, pa i serijalu JEDAN SIN I JEDNA ć.
Da li žene pokazuju žensku solidarnost, bez obzira na partijsku pripadnost?
Da li imamo tu odvažnost kod pojedinaca i pojedinki da će iskoračiti i reći: „Čekajte, ovo civilizacijski ne dolazi u obzir!“, najavljuje temu prve emisije „Kako je biti žena u javnom životu Srbije“, TV serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. Miloš Đajić, aktivista i feminista, Centar modernih veština.
Prva, od 6 polusatnih emisija koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 11. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći i u subotu 13. februara u 7 ujutru. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
na RTV1 u četvrtak, 18.februara u 15:30
Žene 80-ih godina koje su upisivale režiju, a i kasnije, na neki način su bile tretirane maliciozno kao žene sa greškom. Kao one koje imaju, kao višak muških hormona, kao da nešto sa njima nije uredu, kaže Tatjana Mandić Rigonat rediteljka, dramaturškinja, pesnikinja i spontana feministkinja, najavljujući temu druge emisije serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. o tome da li su predrasude i stereotipi i dalje toliko izraženi i da li je došlo do retradicionalizacije kod mladih?
Druga, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 18. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći i u subotu 13. februara u 7 ujutru. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
Odgovornost za nasilje je na počiniocu
na RTV1 u četvrtak, 25.februara u 15:30
Kao lekar sam imala prilike da vidim ženu koja dolazi sva modra na razgovore, a ja je inače lečim od depresije. Pitam je, da li je imala neki saobraćajni udes, a ona kaže: „Ne, tukao me je muž“. Kažem: „Pa jesi li ga prijavila?“ Ona kaže: „Tukao me moj muž.“ iznoseći slučaj iz svoje prakse, najavljuje temu treće emisije serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. Slavica Đukić Dejanović, neuropsihijatarka, ministarka u Vladi Republike Srbije i nastavlja: „Dakle, prvi pokušaj verbalizacije ili imotorne aktivnosti nasilja, seksualnog, psihološkog ili fizičkog nasilja, treba shvatiti najozbiljnije. To nikada nije šala.“
Treća, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 25. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
na RTV1 u četvrtak, 4.marta u 15:30
Jako je teško ženama kada su u nasilju, da prepoznaju da li su u nasilju.Ono što nasilnik radi jeste da on izoluje žrtvu od izvora informacija, da ona ne bi ostala u kontaktu sa bilo kim ko bi mogao objektivno da joj kaže da tu nešto ne štima i onda ona informacije prima samo od nasilnika. Kad primate informacije samo od jednog izvora, onda u nekom momentu počnete da verujete da je to istina. To je ono što žene drži u nasilju, bez obzira kog su materijalnog statusa. Čak i one koje su visoko obrazovane, uglavnom trpe mnogo perfidnije psihološko nasilje, koje je jako teško, u stvari, prepoznati i izaći iz njega, kaže Vanja Macanović advokatica Autonomnog ženskog centra,odgovarajući na pitanje Zašto žene ćute?
Četvrta, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 4. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
na RTV1 u četvrtak, 11.marta u 15:30
Žrtva može da oprosti, ali država ne sme. Shodno tome, javni tužilac je dužan da goni učinioca krivičnog dela, čak i ako žrtva ne želi da on bude gonjen. Obaveza javnog tužioca je da prikuplja dokaze bez obzira na stav žrtve. Svaki tužilac koji postupa po krivičnoj prijavi „nasilje u porodici“, u startu treba da krene od toga da žrtva ne želi da učestvuje u postupku. Nekad ćete uspeti da dokažete delo, nekad ne, ali svakako je učinak daleko bolji, nego ako se od početka oslanjate samo na žrtvu, kaže Gorjana Mirčić Čaluković zamenica javnog tuzioca upućena u Ministarstvo pravde, govoreći o odustajanju žrtve od gonjenja nasilnika.
Peta, od 6 polusatnih emisija JEDAN SIN I JEDNA ć. u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 11. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
na RTV1 u četvrtak, 18. marta u 15:30
Analiza 11000 medijskih tekstova i objava o nasilju prema ženama, koju je uradila Grupa novinarke protiv nasilja prema ženama, pokazuje da je ključni problem u različitim vidovima neetičkog izveštavanja. U tom smislu, preko 50% objava je otkrivalo identitet ili žrtve ili njenih članova i članica porodice, kao i detalja koji nisu od interesa za javnost, prisutni su senzacionalistički natpisi. Često prateće fotografije i oprema teksta predstavljaju problem, s obzirom na to da viktimizuju žrtvu i vraćaju je u taj osećaj žrtve, umesto da joj daju snagu da iz toga izađe, kaže Sanja Pavlović novinarka, članica Autonomnog ženskog centra najavljujući temu poslednje emisije serijala o izveštavanju medija u slučajevima nasilja.
Poslednja, šesta emisija JEDAN SIN I JEDNA ć. u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 18. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.
Rediteljka : Olivera Miloš Todorović
Direktor fotografije : Miodrag Trajković
Snimatelj tona : Nikola Mladenović
Snimatelj slike : Nenad Spasojević
Špica : ŠKART
Kolorista : Vladan Obradović
Montažer : Obrad Popović
Autorski tekst Kosana Beker, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost, FemPlatz
Vrtenje iz predstave Doček, Hleb teatar, režija i izvođenje Sanja Krsmanović Tasić
Izvršna producentkinja : Olivera Miloš Todorović
Produkcija ShockART

proizvodnja 2020. godina

Projekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja
«Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva»
