MENU
  • youtube
  • facebook
  • vimeo
  • pinterest
  • email
  • Instagram
  • Produkcija
    • Projekti
    • Multimedija
    • Kampanje
  • Filmografija
    • Dokumentarci
    • Festivali
    • Nagrade
  • O nama
    • O produkciji
    • Impresum
    • Donatori
  • English
shockART

shockART

Skip to content
  • Produkcija
    • Projekti
    • Multimedija
    • Kampanje
  • Filmografija
    • Dokumentarci
    • Festivali
    • Nagrade
  • O nama
    • O produkciji
    • Impresum
    • Donatori
  • English

JEDAN SIN I JEDNA ć.

Video klipovi

JEDAN SIN I JEDNA ć.

2020.

 

Kod visoko pozicioniranih političara, verskih vođa i akademika, povećan je broj slučajeva govora protiv rodne ravnopravnosti, kao i sve više mizoginih izjava. Promovišu se i konzervativne ideje o tradicionanom položaju žene. Ovo vreme favorizuje klasičnu ulogu muškarca, a s druge strane, usled siromaštva, svi su, i muškarci i žene, pred izazovom kako preživeti.

 

Muškarci se retko uključuju u pitanja rodne ravnopravnosti, iako su to pitanja koja ih se tiču i još ređe se odriču svojih privilegija i načina života na koji su naučeni.

Politička participacija žena kod nas je na nivou Evrope, a svake godine u Srbiji bude u proseku 30 femicida.

Mladi žive u ovakvom društvu, okruženi nasiljem, bez adekvatnih modela koji bi mogli da im posluže kao uzor. Pri tome, još uvek se različito vaspitavaju devojčice od dečaka.

Rodna nejednakost je u osnovi nasilja nad ženama.

 

Neka istraživanja ukazuju na to da je svaka treća žena bila izložena nasilju. 

 

Mediji imaju jako veliku ulogu u reprodukovanju čitavog ovog sistema – promovišu seksistički, mizogin način na koji se žena tretira u sadržajima. Mnoge žene koje su doživele nasilje, a progovorile o njemu, posle su bile provučene kroz medijsko blato – kolektivni oblik zlostavljanja.

U šest polusatnih emisija, učesnice i učesnici TV serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. govore o tome:

 

 

Kako je biti žena u javnom životu Srbije? 

 

Da li je moguće postizanje rodne ravnopravnosti bez većeg uključivanja muškaraca u tu oblast?

 

Broj žena koje su preživele nasilje u porodici i partnerskim odnosima, kao i broj žrtava femicida otvara pitanje da li je normativni okvir dovoljan da bi se odgovorilo na složeni fenomen rodno zasnovanog nasilja?

 

Da li je obrazovanje devojčica i žena ključ u borbi protiv nasilja?

 

Koliko je vaspitanje presudno u prevenciji nasilja u porodici?

 

Ko su muškarci feministi i šta to znači u našim uslovima?

 

Postoje li predrasude i stereotipi u odnosu na to ko je žrtva i kako ona izgleda?

 

Zašto žene ostaju u nasilnim vezama?

 

Da li postoje i da li su bitne kulturološke razlike između počinilaca, ili je odgovornost počinilaca svuda ista?

 

Kakav je uticaj, moć medija u borbi protiv nasilja prema ženama?

 

Koji je značaj grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama?

  • Tanja Petovar
    advokatkinja, aktivistkinja za ljudska prava
  • Zorica Mršević
    doktorka pravnih nauka, istraživačica i aktivistkinja za ljudska prava
  • Tatjana Mandić Rigonat
    rediteljka, dramaturškinja, pesnikinja i spontana feministkinja
  • Sanja Krsmanović Tasić
    rediteljka, koreografkinja, plesačica, glumica i plesna i dramska pedagoškinja
  • Jelica Bojanić Kerkez
    sutkinja Vrhovnog kasacionog suda Srbije
  • Slavica Đukić Dejanović
    neuropsihijatarka, ministarka u Vladi Republike Srbije
  • Vera Despotović
    porodična psihoterapeutkinja, socijalna radnica
  • Nada Sekulić
    profesorka antropologije i rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu
  • Miloš Đajić
    aktivista, Centar modernih veština
  • Vanja Macanović
    advokatica i članica Autonomnog ženskog centra
  • Brankica Janković
    poverenica za zaštitu ravnopravnosti
  • Nada Padejski Šekerović
    psihološkinja, rukovoditeljka Sigurne kuće u Novom Sadu
  • Marjana Stevanović
    novinarka lista Danas
  • Gorjana Mirčić Čaluković
    zamenica javnog tuzioca upućena u Ministarstvo pravde
  • Dr Marija Babović
    sociološkinja, direktorka programa SeConS
  • Sanja Pavlović
    aktivistkinja, Autonomni ženski centar

Sufinansijer : Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

 

Brankica Janković
Brankica Janković
Jelica Bojanic Kerkez
Jelica Bojanic Kerkez
Marjana Stevanović
Marjana Stevanović
Miloš Đajić
Miloš Đajić
Nada Padejski Šekerović
Nada Padejski Šekerović
Nada Sekulić
Nada Sekulić
Sanja Krsmanović Tasić
Sanja Krsmanović Tasić
Slavica Đukić Dejanović
Slavica Đukić Dejanović
Tanja Petovar
Tanja Petovar
Tatjana Mandic Rigonat
Tatjana Mandic Rigonat
Vanja Macanović
Vanja Macanović
Zorica Mršević
Zorica Mršević
Gorjana_Calukovic
Gorjana_Calukovic
Marija_Babovic
Marija_Babovic
Sanja_Pavlovic
Sanja_Pavlovic
Vera_Despotovic
Vera_Despotovic

Foto: Miodrag Trajković

Na RTV1 i RTV2, od 11. februara do 18. marta 2021.

 

 

Serijal JEDAN SIN I JEDNA ć. se nalazi u okviru besplatne sadržajne ponude u Videoteci RTS Planete од aprila 2021. godine i biće dostupan do 2023.

Više od milion i po korisnika u Srbiji i širom sveta godišnje ima besplatan pristup svim sadržajima RTS Planete, pa i serijalu JEDAN SIN I JEDNA ć.

Link

PRVA EMISIJA

Rodne ravnopravnosti nema bez muškaraca

na RTV1 u četvrtak, 11. februara u 15:30

 

 

Da li žene pokazuju žensku solidarnost, bez obzira na partijsku pripadnost?

 

Da li imamo tu odvažnost kod pojedinaca i pojedinki da će iskoračiti i reći: „Čekajte, ovo civilizacijski ne dolazi u obzir!“, najavljuje temu prve emisije „Kako je biti žena u javnom životu Srbije“, TV serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. Miloš Đajić, aktivista i feminista, Centar modernih veština.

 

Prva, od 6 polusatnih emisija koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 11. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći i u subotu 13. februara u 7 ujutru. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

DRUGA EMISIJA

Različito vaspitanje dečaka i devojčica

na RTV1 u četvrtak, 18.februara u 15:30

 

 

Žene 80-ih godina koje su upisivale režiju, a i kasnije, na neki način su bile tretirane maliciozno kao žene sa greškom. Kao one koje imaju, kao višak muških hormona, kao da nešto sa njima nije uredu, kaže  Tatjana Mandić Rigonat  rediteljka, dramaturškinja, pesnikinja i spontana feministkinja, najavljujući temu druge emisije  serijala JEDAN SIN I JEDNA ć.  o tome da li su  predrasude i stereotipi i dalje toliko izraženi i da li je došlo do retradicionalizacije kod mladih?

 

 

Druga, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 18. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći i u subotu 13. februara u 7 ujutru. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

TREĆA EMISIJA

Odgovornost za nasilje je na počiniocu

na RTV1 u četvrtak, 25.februara u 15:30

 

 

Kao lekar sam imala prilike da vidim ženu koja dolazi sva modra na razgovore, a ja je inače lečim od depresije. Pitam je, da li je imala neki saobraćajni udes, a ona kaže: „Ne, tukao me je muž“. Kažem: „Pa jesi li ga prijavila?“ Ona kaže: „Tukao me moj muž.“ iznoseći slučaj iz svoje prakse, najavljuje temu treće emisije serijala JEDAN SIN I JEDNA ć. Slavica Đukić Dejanović, neuropsihijatarka, ministarka u Vladi Republike Srbije i nastavlja: „Dakle, prvi pokušaj verbalizacije ili imotorne aktivnosti nasilja, seksualnog, psihološkog ili fizičkog nasilja, treba shvatiti najozbiljnije. To nikada nije šala.“

 

 

Treća, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 25. februara 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

ČETVRTA EMISIJA

Zašto žene ćute?

na RTV1 u četvrtak, 4.marta u 15:30

 

Jako je teško ženama kada su u nasilju, da prepoznaju da li su u nasilju.Ono što nasilnik radi jeste da on izoluje žrtvu od izvora informacija, da ona ne bi ostala u kontaktu sa bilo kim ko bi mogao objektivno da joj kaže da tu nešto ne štima i onda ona informacije prima samo od nasilnika. Kad primate informacije samo od jednog izvora, onda u nekom momentu počnete da verujete da je to istina. To je ono što žene drži u nasilju, bez obzira kog su materijalnog statusa. Čak i one koje su visoko obrazovane, uglavnom trpe mnogo perfidnije psihološko nasilje, koje je jako teško, u stvari, prepoznati i izaći iz njega, kaže Vanja Macanović advokatica Autonomnog ženskog centra,odgovarajući na pitanje Zašto žene ćute?

 

Četvrta, od 6 polusatnih emisija u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 4. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

PETA EMISIJA

Strože presude za počinioce nasilja

na RTV1 u četvrtak, 11.marta u 15:30

 

 

Žrtva može da oprosti, ali država ne sme. Shodno tome, javni tužilac je dužan da goni učinioca krivičnog dela, čak i ako žrtva ne želi da on bude gonjen. Obaveza javnog tužioca je da prikuplja dokaze bez obzira na stav žrtve. Svaki tužilac koji postupa po krivičnoj prijavi „nasilje u porodici“, u startu treba da krene od toga da žrtva ne želi da učestvuje u postupku. Nekad ćete uspeti da dokažete delo, nekad ne, ali svakako je učinak daleko bolji, nego ako se od početka oslanjate samo na žrtvu, kaže Gorjana Mirčić Čaluković zamenica javnog tuzioca upućena u Ministarstvo pravde, govoreći o odustajanju žrtve od gonjenja nasilnika.

 

 

Peta, od 6 polusatnih emisija JEDAN SIN I JEDNA ć. u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 11. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

ŠESTA EMISIJA

Mediji reprodukuju nasilje

na RTV1 u četvrtak, 18. marta u 15:30


Analiza 11000 medijskih tekstova i objava o nasilju prema ženama, koju je uradila Grupa novinarke protiv nasilja prema ženama, pokazuje da je ključni problem u različitim vidovima neetičkog izveštavanja. U tom smislu, preko 50% objava je otkrivalo identitet ili žrtve ili njenih članova i članica porodice, kao i detalja koji nisu od interesa za javnost, prisutni su senzacionalistički natpisi. Često prateće fotografije i oprema teksta predstavljaju problem, s obzirom na to da viktimizuju žrtvu i vraćaju je u taj osećaj žrtve, umesto da joj daju snagu da iz toga izađe, kaže Sanja Pavlović novinarka, članica Autonomnog ženskog centra najavljujući temu poslednje emisije serijala o izveštavanju medija u slučajevima nasilja.


Poslednja, šesta emisija JEDAN SIN I JEDNA ć. u produkciji ShockART, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje promovišu rodnu ravnopravnost i potrebu zaštite ljudskih prava kao preduslova za prevenciju nasilja prema ženama i devojčicama, premijerno se emituje na RTV1, u četvrtak, 18. marta 2021. u 15:30, a reprizno, isto veče 40 minuta posle ponoći, u subotu u 7 ujutru i nedelju u 19 sati. Serijal može da se pogleda i na RTV2, subotom u 23:50 i sredom u 14:25.

Ekipa na snimanju
Ekipa na snimanju
Deo kreativnog tima
Deo kreativnog tima
Olivera Miloš Todorović
Olivera Miloš Todorović
Snimateljska ekipa
Snimateljska ekipa

Rediteljka : Olivera Miloš Todorović

 

Direktor fotografije : Miodrag Trajković

 

Snimatelj tona : Nikola Mladenović

 

Snimatelj slike : Nenad Spasojević

 

Špica : ŠKART

 

Kolorista : Vladan Obradović

 

Montažer : Obrad Popović

 

 

 

Autorski tekst Kosana Beker, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost, FemPlatz

Vrtenje iz predstave Doček, Hleb teatar, režija i izvođenje Sanja Krsmanović Tasić

 

 

 

 
 

 

 

 

 

Zahvalnost na ustupljenom prostoru i gostoprimstvu:

 


Jugoslovenska kinoteka

 

 

Muzej grada Beograda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvršna producentkinja : Olivera Miloš Todorović

 

 

Produkcija ShockART

 

proizvodnja 2020. godina

 

 

 

 

 



Projekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja

«Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva»

fb-share-icon
Tweet
fb-share-icon

ТВ серијал избори издаваштво изложба кампања мултимедија пројекат радио радионица спотови филм фотографија

Jedan SIN i jedna ć.

Ispod površine / Under the Surface

shockart · RasaPopov
Theme Parfum by GalussoThemes | Powered by WordPress